Ljevica

Lјevica (radikalna lјevica) predstavlja pojam kojim se označavaju politički pokreti, političke stranke i političke ideje koji pripadaju političkom spektru lјevice.

Smatra se da je naziv nastao u vriјeme Francuske revolucije, iz saziva Skupštine, kada su republikanci, suprotstavljeni monarhistima sјedili na lijevoj strani skupštine.

Suvremena i nova ljevica teži umanjenju ili prevazilaženju svih društvenih stratifikacija.[1] Suvremena i nova ljevica se zalaže za umanjenje neslobode, nejednakosti i nesolidarnosti u društvu, koje uzrokuje ekonomski kapitalizam, a kao krajnji cilj vidi prevazilaženje ekonomskog kapitalizma i uspostavljanje društveno-ekonomskog uređenja baziranog na direktnoj demokraciji u političkoj i ekonomskoj sferi, te na demokratski planiranoj proizvodnji. To je sustav proizvodnje i raspodjele koji bi bio u skladu sa potrebama svake pojedinke i svakog pojedinca, te društva kao cjeline, i koji bi uzimao u obzir nosive kapacitete i uslove regeneracije okoliša.

Zagovara dostizanje postkapitalističkog društva koje bi bilo bazirano na individualnoj i kolektivnoj slobodi, jednakosti, solidarnosti i međusobnoj pomoći, zbog čega teže umanjenju i prevazilaženju svih oblika represije, hijerarhije i vlasti pojedinca nad pojedincem. Pristalice ove politike smatraju da je za ostvarivanje ovih ideja neophodno umanjiti i prevazići sve oblike autoritarnog načina organizovanja. Zbog toga se organizuju u ljevičarske političke stranke i pokrete.

Pristalice suvremene i nove ljevice shvataju svoj ideal kao proces umanjenja i prevazilaženja nepravdi koje stvara ekonomski kapitalizam, koji slijedi višestoljetnu tradiciju borbi naprednih pokreta, radnika, poljoprivrednika, žena, manjina i starosjedioca.

Obilježja savremene i nove ljevice za umanjenje nepravdi koje stvara ekonomski kapitalizam:

  • Na nivou poduzeća to znači razvijanje mehanizama demokracije na radnom mjestu;
  • Na nivou ekonomije to znači razvijanje društvene i demokratske koordinacije umjesto slijepe tržišne proizvodnje;
  • Na nivou državnih institucija to znači širenje predstavničkog tipa demokracije sa mehanizmima direktne demokracije (npr. participativni proračun, opoziv zastupnika i gradonačelnika, itd.);
  • Na nivou društva to znači borba protiv svakog oblika podređenosti i iskorišćavanja, naročito borba protiv diskriminacije na osnovu rase, pola, seksualne orijentacije, nacionalne ili etničke pripadnosti, svjetonazora, hendikepa, pripadnosti manjinskoj zajednici i sl.;
  • U odnosu na okoliš to znači usklađivanje gospodarstva u skladu sa nosećim i obnovljivim sposobnostima okoliša, te sa uvođenjem ekološki prihvatljivih tehnologija.

Pristalice suvremene i nove ljevice se zalažu za internacionalizam, umanjenje i prevazilaženje nepravdi koje stvara svjetski kapitalizam, pa se vezuju uz napredne pokrete i stranke iz cijelog svijeta. Borba obuhvata svjetski anti-kapitalistički pokret, kojeg čine različiti radnički i sindikalni pokreti, pokreti za ljudska i manjinska prava i slobode, te suvremene ljevičarske stranke, organizacije, grupe i pojedinci.

Napredni pokreti se obično organizuju na dva načina. Organizuju se kao stranke koje žele dobiti demokratsku političku moć i djelovati kao anti-sistemska vlast, ali i kao pokreti koji se bore za prevazilaženje sistema bez želje za preuzimanjem političke vlasti. Obe strategije su značajne: oni koji djeluju odozdo, i prevazilaze dosadašnje društvene odnose, i oni koji u formalnom političkom prostoru mijenjaju politike odozgo.

Termin suvremena ljevica, nova ljevica ili demokratska ljevica se koristi i kao sinonim za različite anti-autoritarne socijalističke i neo-marksističke pokrete, organizacije i stranke, ali se pridjev "demokratski" koristi za razlikovanje demokratskih ljevičara od boljševizma 20. stoljeća i marksističko-lenjinističkog modela izgradnje socijalizma, koji se smatra nedemokratskim i autoritarnim, te iskrivljenjem plemenite ideje socijalne pravde.

Načelna obilježja suvremene i nove ljevice su: anti-autoritarnost i demokratičnost; anti-kapitalizam; anti-militarizam; sekularizam i anti-klerikalizam; internacionalizam i anti-nacionalizam...

Vidi još

Other Languages
Alemannisch: Politische Linke
العربية: يسارية
مصرى: يساريه
azərbaycanca: Solçuluq
беларуская: Левыя (палітыка)
català: Esquerra
čeština: Levice
suomi: Vasemmisto
Gaeilge: Eite chlé
magyar: Baloldal
Bahasa Indonesia: Politik sayap kiri
íslenska: Vinstristefna
日本語: 左翼
қазақша: Солшылдар
한국어: 좌익
latviešu: Kreisa politika
македонски: Левица (политика)
മലയാളം: ഇടതുപക്ഷം
Bahasa Melayu: Politik haluan kiri
Nederlands: Links (politiek)
norsk nynorsk: Venstresida
polski: Lewica
سنڌي: کاٻي ڌر
Simple English: Left-wing
slovenčina: Ľavica (politika)
slovenščina: Politična levica
српски / srpski: Левица
Türkçe: Solculuk
українська: Ліві (політика)
Tiếng Việt: Chính trị cánh tả
吴语: 左翼
中文: 左派
Bân-lâm-gú: Chó-phài
粵語: 左派