Plin

Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina.

Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam. U takvom stanju sve molekule tvari imaju dovoljnu unutarnju energiju da se oslobode iz stabilne strukture, pri čemu temperatura mora biti iznad, a tlak ispod kritične vrijednosti. U suprotnom samo neke molekule imaju dovoljnu energiju, pa uz plinovitu postoji i kapljevita ili kruta faza, pa se za takav slučaj obično koristi pojam para. Plin je tvar u plinovitom agregatnom stanju u kojem ne pokazuje nikakvu strukturnu uređenost i nema određen oblik ni volumen, nego uvijek ispunjava sav prostor u kojem se nalazi. U kinetičkoj teoriji plinova razmatra se kao temeljni pojam idealni plin, za koji bi pod bilo kojim uvjetima vrijedila plinska jednadžba, koja zapravo izriče zakon očuvanja energije, a objedinjuje sva tri plinska zakona:

gdje je: p - tlak (koji nastaje gibanjem molekula, a očituje se silom na površinu stijenki posude), V - volumen, n - broj molova ili množina tvari, R - plinska konstanta, a T - apsolutna temperatura. Stanje idealnoga plina materija poprima na vrlo visokim temperaturama i pri niskim tlakovima, dok se za realne plinove rabe jednadžbe koje uključuju korektivne elemente za pojedine plinove, jer međudjelovanje molekula plina ovisi o masi molekula, gustoći plina, pa time i o tlaku, te o brzini gibanja, a time i o temperaturi, te o privlačnim silama među molekulama plina. Što je temperatura niža, a tlak viši, to više djeluju privlačne sile među molekulama plina, i to veći dio od cijeloga zauzetog prostora čini vlastiti obujam molekula. Pod dovoljno visokim tlakom i ispod kritične temperature (kritične veličine), plin se može dovesti u takvo stanje da hlađenjem prijeđe u kapljevinu na niskome tlaku, a da se ne može reći u kojem je trenutku prešao iz plinovitog u tekuće stanje. Zbog toga se ta dva stanja zajedno nazivaju fluidnima, za razliku od čvrstoga. Iznad kritične temperature plinovi se ne pokoravaju jednadžbi stanja idealnih plinova (realni plinovi), a ispod kritične temperature plin se pod dovoljno visokim tlakom (u tom stanju naziva se parom) može kondenzirati u tekućinu. [1]

Jedna je od jednadžba stanja postavljenih za realne plinove van der Waalsova jednadžba:

gdje je:

p - tlak fluida;
V – obujam spremnika u kojem se nalazi fluid;
a - mjera za privlačenje čestica ;
b - obujam koji zauzimaju molovi čestica ;
n - broj molova;
R - univerzalna plinska konstanta, ;
T - apsolutna temperatura. [2] [3] [4] [5]

Temperatura pri kojoj tvar isparavanjem prelazi iz kapljevitog u plinovito stanje naziva se vrelište. Ako tvar u plinovito stanje prelazi neposredno iz krutog stanja ta se pojava naziva sublimacija. Obrnuti procesi kondenzacije su ukapljivanje i resublimacija.

Tehnički plinovi

U gospodarskim djelatnostima plinovi služe kao plinovita goriva ili takozvani tehnički plinovi. Plinovita goriva mogu biti prirodna (prirodni plin) ili prerađena (oplemenjena, umjetna). Prerađena plinovita goriva dobivaju se na različite načine, obično preradbom čvrstih i kapljevitih prirodnih goriva, a po svojem su sastavu elementarna (na primjer vodik) ili u obliku pojedinih kemijskih spojeva (na primjer metan), ili su pak različite smjese plinova (vodika, plinovitih ugljikovodika, ugljikova monoksida, ugljikova dioksida, kisika, dušika i drugih). Među njima su najvažniji za tržište loživi plin (smjesa propan/butan) i bioplin, a od manje su važnosti destilacijski plinovi (koksni, švelni i drvni plin) i generatorski plinovi (generatorski, vodeni i miješani plin). U tehničke se plinove ubrajaju: kisik, dušik, vodik, helij, argon, ugljikov dioksid, amonijak, acetilen, dušikov(I) oksid, poznat i kao oksidul (N2O) i drugi. Kemijska i fizikalna svojstva tehničkih plinova omogućuju njihove mnogobrojne primjene u mnogim gospodarskim područjima, na primjer u pripremi pitke i procesne vode, obradi otpadnih voda, metalurgiji, kemijskoj i prehrambenoj industriji, biotehnologiji, medicini, farmaciji i drugo.

Other Languages
Afrikaans: Gas
Alemannisch: Gas
aragonés: Gas
Ænglisc: Lyft
العربية: غاز
مصرى: غاز
asturianu: Gas
azərbaycanca: Qaz
башҡортса: Газ
žemaitėška: Dojės
беларуская: Газ
беларуская (тарашкевіца)‎: Газ
български: Газ
भोजपुरी: गैस
বাংলা: গ্যাস
brezhoneg: Gaz
bosanski: Plin
буряад: Хии
català: Gas
Mìng-dĕ̤ng-ngṳ̄: Ké-tā̤
کوردی: گاز
čeština: Plyn
Cymraeg: Nwy
dansk: Gas
Deutsch: Gas
Ελληνικά: Αέριο
English: Gas
Esperanto: Gaso
español: Gas
eesti: Gaas
euskara: Gas
فارسی: گاز
suomi: Kaasu
français: Gaz
Nordfriisk: Gas
Gaeilge: Gás
Gàidhlig: Gas
galego: Gas
Avañe'ẽ: Mba'etĩ
ગુજરાતી: વાયુ
Gaelg: Gas
客家語/Hak-kâ-ngî: Hi-thí
עברית: גז
हिन्दी: गैस
Fiji Hindi: Gas
Kreyòl ayisyen: Gaz
magyar: Gáz
հայերեն: Գազ
interlingua: Gas
Bahasa Indonesia: Gas
Ido: Gaso
íslenska: Gas
italiano: Gas
日本語: 気体
Patois: Gias
la .lojban.: gapci
Basa Jawa: Gas
ქართული: აირი
қазақша: Газ
ಕನ್ನಡ: ಅನಿಲ
한국어: 기체
kurdî: Gaz
Кыргызча: Газ
Latina: Gas
Limburgs: Gaas
lietuvių: Dujos
latviešu: Gāze
македонски: Гас
മലയാളം: വാതകം
монгол: Хий
मराठी: वायू
Bahasa Melayu: Gas
မြန်မာဘာသာ: အငွေ့
эрзянь: Лекся
Nāhuatl: Ahuiyapopotl
Napulitano: Ggas
Plattdüütsch: Gas
नेपाली: ग्यास
नेपाल भाषा: वायु
norsk nynorsk: Gass
norsk: Gass
Novial: Gase
occitan: Gas
Oromoo: Gaazii
ਪੰਜਾਬੀ: ਫੂ
polski: Gaz
پنجابی: گیس
português: Gás
Runa Simi: Wapsi
Romani: Zaro
română: Gaz
русский: Газ
саха тыла: Гаас
sicilianu: Gas
Scots: Gas
سنڌي: گيس
srpskohrvatski / српскохрватски: Gas
සිංහල: වායු
Simple English: Gas
slovenčina: Plyn
slovenščina: Plin
chiShona: Gasi
Soomaaliga: Hawo
shqip: Gazi
српски / srpski: Гас
Basa Sunda: Gas
svenska: Gas
Kiswahili: Gesi
ślůnski: Goz
தமிழ்: வளிமம்
тоҷикӣ: Газ
ไทย: แก๊ส
Tagalog: Gas
Türkçe: Gaz
татарча/tatarça: Gaz
тыва дыл: Хей
українська: Газ
اردو: گیس
oʻzbekcha/ўзбекча: Gazlar
vèneto: Gas
vepsän kel’: Gaz
Tiếng Việt: Chất khí
West-Vlams: Goaze
walon: Gåz
Winaray: Gas
吴语: 气体
მარგალური: აირი
ייִדיש: גאז
Yorùbá: Ẹ̀fúùfù
中文: 气体
文言: 氣體
Bân-lâm-gú: Khì-thé
粵語: 氣體